O antifone: O mudrosti

"O antifone" ili Velike antifone jest naziv za sedam antifona koje se pjevaju ili recitiraju uz evanđeoski hvalospjev Magnificat (Veliča), na molitvi Večernje, tijekom Došašća, i to u osmini pred Božić, od 17. do 23. prosinca, u vremenu neposredne pripreme za Božić. Kako je 24. prosinca Badnjak, te se večeri moli prva Večernja Božića.

Točno podrijetlo O antifona nije poznato. Boecije (480.-524.) ih spominje, naslućujući tako da su već u njegovo vrijeme bile prisutne. U osmom su stoljeću bile u liturgijskoj uporabi u Rimu. Jasno je, dakle, da su O antifone dio liturgijske tradicije još od davnih vremena.

Značaj O antifona je dvojak: svaka od njih naglašava jednu Mesijinu titulu: O Sapientia (Mudrost), O Adonai (Gospodin), O Radix Jesse (Korijen Jišajev), O Clavis David (Ključ Davidov), O Oriens (Istok), O Rex gentium (Kralj naroda), O Emmanuel (Emanuel - s nama Bog). Također, svaka od njih odnosi se na Izaijino proročanstvo o Mesijinu dolasku. 

Antifona 17. prosinca:

O Sapientia, quae ex ore Altissimi prodiisti,

attingens a fine usque ad finem,

fortiter suaviterque disponens omnia:

veni ad docendum nos viam prudentiae.

O Mudrosti, što Svevišnjem iz usta vječnih izvireš,

i s kraja jednog do drugog po cijelom svijetu dopireš

sve snažno, blago redeći: dođi među nas, uči nas,

da pravi put nam pokažeš!

ili:

O, Mudrosti, koja si izišla iz usta Svevišnjega,
što dotičeš od jednog kraja do drugog
te snažno i blago sve raspoređuješ,
dođi da nas naučiš putu mudrosti.

Pripadni starozavjetni redak:

Na njemu će duh Gospodnji počivat', duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg. Prodahnut će ga strah Gospodnji: neće suditi po viđenju, presuđivati po čuvenju. (Iz 11,2-3).

I to dolazi od Gospodina nad Vojskama, savjetom divnog, mudrošću velikog. (Iz 28,29)